www.rakovica.com

b

bačenka

- naš izraz za pribadaču

badža

- na starinskim drvenim kućama otvor na krovu kroz koji izlazi dim. Ognjište gdje se ložila vatra bilo je na sredini kuće, nije bilo dimnjaka, a na badži je bio drveni poklopac koji se otvorio da dim izlazi van. Otuda i izreka "kuća gori, dug izlazi na badžu" što u prijevodu znači da kada i kuća izgori dug vlasnika prema nekome i dalje ostaje.

biljac

- domaće pokrivalo izrađeno tkanjem od vune. Korisno za zimske dane, ali vrlo teško i grubo.

bilmez

- budala, idiot, neznalica

blago

- u ovome slučaju ne misli se na zlato ili nešto slično već na domaću stoku (krave, volove, ovce, koze, konje...). U davnim vremenima ovo je bilo jedino blago koje je posjedovala većina ljudi. Nije rijedak ni izraz marva.

bočnica

- bočna (drvena) strana kreveta

briktaš

- novčanik

brklja

- jelovo ili bukovo drvo visine 5-6 m kojem se odsjeku grane te ostane oko 20 cm grane uz deblo. Ukapa se u zemlju i služi za sušenje sijena u stogovima.

brunza

- zvonce za vratu goveda

bujad

- paprat

ć

ćeno

- pas, a može biti i ćeka

ćikobernica

- pepeljara

ćubara

- šubara (kapa)

ćumez

- neuredna i otrcana prostorija

č

čijanje

- narodni običaj čišćenja i uređenja perja koje se onda koristi za jastuke i poplune.

d

delemit

- dinamit

f

firanga

- zavjesa

furizani

- tanka drva promjera do 10 cm koja dobro gore i griju

g

ganak

- natkriveni ulazni dio (drvene) kuće

gleto

- dlijeto

gmajna

- zapušteni i neplodni komad zemlje na kojem rastu trnje i bujad

gumenjak

- naziv za zaprežna drvena kola sa gumenim kotačima koja obično vuku konji, a u novije vrijeme traktori.

guvno

- uređena zemljana površina pokraj kuće na kojoj se vrši žito

j

japno

- vapno

k

kandžija

- domaći izraz za bič. Nije baš klasičan bič već ima drveni držak u duljini 1 m, a na vrh tog drška je navezana kožna uzica u duljini 1 m. Koristi se obično za tjeranje konja i volova.

kantajzlin

- naprava za okretanje trupaca. Sastoji se od drvenog držala i metalnog dijela u obliku polumjeseca na vrhu držala

kidat snijeg

- čišćenje snijega lopatom

kiklja

- haljina

kištra

- obično se tako naziva nekakva drvena kutija, a stariji ljudi rabe ovaj naziv i za televizor.

klešća

- kliješta

koljbeša

- glavni kosac. Nekad davno kad su se livade ručno kosile u skupini od 10-12 kosaca bio je i glavni kosac je kosio ispred ostalih kosaca, određivao je kako se kosi i davao potrebni tempo koscima.

krčma

- stariji naziv za lokalnu gostionicu. Ovaj naziv se rijetko gdje može naći, danas su to kafići, bistroi...

krosna

- naziv za tkalački stan na kojem se obično tijekom zime u kućama tkaju tepisi. Danas je teško pronaći i jedan primjerak, osim možda u muzejima.

l

lajbak

- prsluk

lesa

- ovo je izraz za drvenu ogradu oko kuće, izrađena je pretežno od drvenih letvica.

lojtre

- ljestve

m

marva

- stoka

masnica

- kolač obično izrađen od tijesta sa sirom ili jabukama. U drugim dijelovima Hrvatske češće se koristi naziv savijača i ta dva kolača su skoro jednaka, ali razlikuju se u nekim sitnim detaljima.

n

nafalce

 - samo zbog nečega, isključivo to

nujan

- tužan

o

okno

- prozor

osoka

- gnojnica

ostika

- ocat

p

padela

- metalna zdjela

pekana

- ovo je izraz za pećnicu, ali u pravilu se ovaj izraz veže za pećnice koje se nalaze u pećima na drva.

perušanje

- narodni običaj čišćenja klipa kukuruza od njegova omotača (perušine). Kukuruz bi se prvo pobrao na njivi trganjem klipova, a detaljno čišćenje slijedi navečer u kući domaćina kada se skupi dobar dio sela da mu pomogne.

planinka

- domaćica u kući

plast

- manja količina sijena na hrpi

plećovina

- šunka (plećka, prednja svinjska lopatica)

potekar

 - štoviše

praščak

- svinjac

prelo

- stari narodni običaj skupljanja (mlađih) ljudi u nekoj kući radi zabave, priče, sviranja. Mogli bismo ga usporediti sa današnjim odlascima u disco.

preslica

- predmet za predenje vune. Izrađen je od tanke daske, u gornjem širem dijelu lijepo izrezbaren, a u donjem dijelu ima tanku ručku za držanje. Na taj širi dio pričvrsti se vuna te se prstima dovodi u končasto stanje. Istovremeno se predivo namata na vreteno.

preslice

- narodni običaj kada se u kući skupljaju žene i onda ispredu veliku količinu vune u pletivo. Kaže se \"idemo u preslice...\"

pušnica

- zgrada za sušenje mesa

r

roglje

- vile (služe za skupljanje sijena)

š

šajer

- sjenik, drvena zgrada izgrađena za spremanje suhog sijena

šćika

- komadić plosnog drveta zašiljen s jedne strane. Najčešće se koristi kod nasađivanja držala ručnih alatki kako držalo ne bi spalo sa metalnog dijela. Stavljanje šćike se kaže "zašćikati"

šekristija

- sakristija u crkvi

šerajzlin

- žarač

školj

- manja rupa u stijeni

škripavac

- domaći sir izrađen pretežno od kravljeg mlijeka posebnim postupkom sirenja. Najbolje ga je jesti dok je svjež (dan ili dva star) jer tada u ustima vrlo lijepo škripi.

šnala

- ukosnica

špicnamet

- zamjenska riječ za nadimak. Mnoge ljude znamo po nadimku, a kad kažeš puno ime i prezime onda ga rijetko tko zna.

štala

- možda i nije toliko lokaliziran izraz, ali se u ovim područjima dosta koristi. Zamjenjuje riječ staja odnosno gospodarski objekt gdje se drži stoka.

štentati

- gubljenje vremena kad ti se negdje žuri

šternja

- izraz za kućni bunar u kojem se skuplja voda. Obično je spojen s krovnim žlijebovima (olucima) i na taj način se skuplja kišnica.

štige

- ljestve ili kućno stepenište

s

sikira

- sjekira

sirovići

- tanja sirova drva koja dobro gore i griju.

sivaljka

- krijesnica

snig

- snijeg

streja

- streha, napust krova preko zida

suklenka

- debele zimske čarape ispletene od ovčje (suklene) vune. Suklene dolazi od riječi sukati jer se ova vuna dobiva ručnim predenjem (sukanjem) na prešlici.

t

trumba

- okrugla metalna cijev promjera oko 12 cm kojom je peć spojena na dimnjak.

v

vagan

- stara mjera za žito, oko 40 kg

vajda

- korist

vrenka

- mlijeko, može biti i varenika

ž

žaga

- pila (motorna ili lučna)

žaganica

- piljena daska

želadija

- hladetina, jelo koje se napravi kuhanjem u vodi lošijih komada svinjskog mesa (uši, noge, jezici) te se stavi na hlađenje da se stisne. Masnoća i voda nakon kuhanja i hlađenja ostaju u želatinastom stanju

z

zerko

- malo