b
- bačenka
- naš izraz za pribadaču
badža- na starinskim drvenim kućama otvor na krovu kroz koji izlazi dim. Ognjište gdje se ložila vatra bilo je na sredini kuće, nije bilo dimnjaka, a na badži je bio drveni poklopac koji se otvorio da dim izlazi van. Otuda i izreka "kuća gori, dug izlazi na badžu" što u prijevodu znači da kada i kuća izgori dug vlasnika prema nekome i dalje ostaje.
biljac- domaće pokrivalo izrađeno tkanjem od vune. Korisno za zimske dane, ali vrlo teško i grubo.
bilmez- budala, idiot, neznalica
blago- u ovome slučaju ne misli se na zlato ili nešto slično već na domaću stoku (krave, volove, ovce, koze, konje...). U davnim vremenima ovo je bilo jedino blago koje je posjedovala većina ljudi. Nije rijedak ni izraz marva.
bočnica- bočna (drvena) strana kreveta
briktaš- novčanik
brklja- jelovo ili bukovo drvo visine 5-6 m kojem se odsjeku grane te ostane oko 20 cm grane uz deblo. Ukapa se u zemlju i služi za sušenje sijena u stogovima.
brunza- zvonce za vratu goveda
bujad- paprat
ć
- ćeno
- pas, a može biti i ćeka
ćikobernica- pepeljara
ćubara- šubara (kapa)
ćumez- neuredna i otrcana prostorija
č
- čijanje
- narodni običaj čišćenja i uređenja perja koje se onda koristi za jastuke i poplune.
d
- delemit
- dinamit
f
- firanga
- zavjesa
furizani- tanka drva promjera do 10 cm koja dobro gore i griju
g
- ganak
- natkriveni ulazni dio (drvene) kuće
gleto- dlijeto
gmajna- zapušteni i neplodni komad zemlje na kojem rastu trnje i bujad
gumenjak- naziv za zaprežna drvena kola sa gumenim kotačima koja obično vuku konji, a u novije vrijeme traktori.
guvno- uređena zemljana površina pokraj kuće na kojoj se vrši žito
j
- japno
- vapno
k
- kandžija
- domaći izraz za bič. Nije baš klasičan bič već ima drveni držak u duljini 1 m, a na vrh tog drška je navezana kožna uzica u duljini 1 m. Koristi se obično za tjeranje konja i volova.
kantajzlin- naprava za okretanje trupaca. Sastoji se od drvenog držala i metalnog dijela u obliku polumjeseca na vrhu držala
kidat snijeg- čišćenje snijega lopatom
kiklja- haljina
kištra- obično se tako naziva nekakva drvena kutija, a stariji ljudi rabe ovaj naziv i za televizor.
klešća- kliješta
koljbeša- glavni kosac. Nekad davno kad su se livade ručno kosile u skupini od 10-12 kosaca bio je i glavni kosac je kosio ispred ostalih kosaca, određivao je kako se kosi i davao potrebni tempo koscima.
krčma- stariji naziv za lokalnu gostionicu. Ovaj naziv se rijetko gdje može naći, danas su to kafići, bistroi...
krosna- naziv za tkalački stan na kojem se obično tijekom zime u kućama tkaju tepisi. Danas je teško pronaći i jedan primjerak, osim možda u muzejima.
l
- lajbak
- prsluk
lesa- ovo je izraz za drvenu ogradu oko kuće, izrađena je pretežno od drvenih letvica.
lojtre- ljestve
m
- marva
- stoka
masnica- kolač obično izrađen od tijesta sa sirom ili jabukama. U drugim dijelovima Hrvatske češće se koristi naziv savijača i ta dva kolača su skoro jednaka, ali razlikuju se u nekim sitnim detaljima.
n
- nafalce
- samo zbog nečega, isključivo to
nujan- tužan
o
- okno
- prozor
osoka- gnojnica
ostika- ocat
p
- padela
- metalna zdjela
pekana- ovo je izraz za pećnicu, ali u pravilu se ovaj izraz veže za pećnice koje se nalaze u pećima na drva.
perušanje- narodni običaj čišćenja klipa kukuruza od njegova omotača (perušine). Kukuruz bi se prvo pobrao na njivi trganjem klipova, a detaljno čišćenje slijedi navečer u kući domaćina kada se skupi dobar dio sela da mu pomogne.
planinka- domaćica u kući
plast- manja količina sijena na hrpi
plećovina- šunka (plećka, prednja svinjska lopatica)
potekar- štoviše
praščak- svinjac
prelo- stari narodni običaj skupljanja (mlađih) ljudi u nekoj kući radi zabave, priče, sviranja. Mogli bismo ga usporediti sa današnjim odlascima u disco.
preslica- predmet za predenje vune. Izrađen je od tanke daske, u gornjem širem dijelu lijepo izrezbaren, a u donjem dijelu ima tanku ručku za držanje. Na taj širi dio pričvrsti se vuna te se prstima dovodi u končasto stanje. Istovremeno se predivo namata na vreteno.
preslice- narodni običaj kada se u kući skupljaju žene i onda ispredu veliku količinu vune u pletivo. Kaže se \"idemo u preslice...\"
pušnica- zgrada za sušenje mesa
r
- roglje
- vile (služe za skupljanje sijena)
š
- šajer
- sjenik, drvena zgrada izgrađena za spremanje suhog sijena
šćika- komadić plosnog drveta zašiljen s jedne strane. Najčešće se koristi kod nasađivanja držala ručnih alatki kako držalo ne bi spalo sa metalnog dijela. Stavljanje šćike se kaže "zašćikati"
šekristija- sakristija u crkvi
šerajzlin- žarač
školj- manja rupa u stijeni
škripavac- domaći sir izrađen pretežno od kravljeg mlijeka posebnim postupkom sirenja. Najbolje ga je jesti dok je svjež (dan ili dva star) jer tada u ustima vrlo lijepo škripi.
šnala- ukosnica
špicnamet- zamjenska riječ za nadimak. Mnoge ljude znamo po nadimku, a kad kažeš puno ime i prezime onda ga rijetko tko zna.
štala- možda i nije toliko lokaliziran izraz, ali se u ovim područjima dosta koristi. Zamjenjuje riječ staja odnosno gospodarski objekt gdje se drži stoka.
štentati- gubljenje vremena kad ti se negdje žuri
šternja- izraz za kućni bunar u kojem se skuplja voda. Obično je spojen s krovnim žlijebovima (olucima) i na taj način se skuplja kišnica.
štige- ljestve ili kućno stepenište
s
- sikira
- sjekira
sirovići- tanja sirova drva koja dobro gore i griju.
sivaljka- krijesnica
snig- snijeg
streja- streha, napust krova preko zida
suklenka- debele zimske čarape ispletene od ovčje (suklene) vune. Suklene dolazi od riječi sukati jer se ova vuna dobiva ručnim predenjem (sukanjem) na prešlici.
t
- trumba
- okrugla metalna cijev promjera oko 12 cm kojom je peć spojena na dimnjak.
v
- vagan
- stara mjera za žito, oko 40 kg
vajda- korist
vrenka- mlijeko, može biti i varenika
ž
- žaga
- pila (motorna ili lučna)
žaganica- piljena daska
želadija- hladetina, jelo koje se napravi kuhanjem u vodi lošijih komada svinjskog mesa (uši, noge, jezici) te se stavi na hlađenje da se stisne. Masnoća i voda nakon kuhanja i hlađenja ostaju u želatinastom stanju
z
- zerko
- malo